Sigurno niste znali da vas virusi na radnoj površini, također, ugrožavaju

Općenito održavamo sve površine u ordinaciji kao potencijalno zaražene. Površine, koje su od npr. zubarske stolice udaljene manje od dva metra potrebno je dezinficirati nakon svake stranke. Za osjetljivije stolice i veće površine, kao što su npr. pod ili zidovi, upotrebljavamo druge vrste proizvoda za dezinfekciju.

Mikroorganizmi se mogu na pacijenta ili drugu osobu prenijeti kod neposrednog dodira sa zaraženim površinama. Mikroorganizmi dođu na površine na različite načine:
• s neposrednim kontaktom kao što je npr. dodir rukom,
• na površinama se virus može rasprostraniti i posredno, sa raspršivanjem. Studije dokazuju, da se mikrobi u razdaljini do dva metra oko kozmetičkog stola ili stolice rasprše i tijekom uobičajenih kozmetičkih postupaka, kao što su npr. brušenje, poliranje. Mikrobe možemo naći i iza ormara, na kukicama, u predjelima itd...

Područje, za koje pretpostavljamo da je zaraženo, je najčešće veliko 4 x 4 metra. Mikroorganizmi se mogu kasnije preko ljudi, odjeće ili instrumenata prenijeti na ostala područja u ordinaciji. Također i na površini, koja izgleda čisto, može se skrivati velik broj mikroskopski malih mikroorganizama. Koliko je važna dezinfekcija površina govori nam podatak, da određeni mikrobi na površinama prežive čak nekoliko mjeseci i razmnože se, a neki mikrobi mogu prouzročiti zarazu (infekciju) i kad su u malim koncentracijama (10-100 jedinica).

Dezinfekcija radnih površina je od velikog značaja.

Osnove dezinfekcije površina

Namjena dezinfekcije površina je deaktivacija i odstranjivanje mikroorganizama sa radnih površina i pokućstva. Na taj način spriječavamo prijenos mikroorganizama na sljedećeg pacijenta i/ili na osoblje i neutraliziramo moguće okidače infekcija. Cijeli kozmetički salon možemo podijeliti na dva područja, koja zahtijevaju različite higijenske poduhvate:
• površine u blizini stranke, moraju biti dezinficirane nakon svake stranke,
• površine, koje nisu u neposrednoj blizini stranke moramo dezinficirati barem jednom dnevno.

Površine u blizini stranke

Površine u blizini stranke uključuju sve površine u udaljenosti od dva metra oko kozmetičkih stolova/stolica, koji mogu doći u dodir sa zaraženim rukama, rukavicama, instrumentima, predmetima ili različitim stvarima. Raspršene čestice mogu pasti na površinu i iz usta pacijenta. Zarazne čestice se mogu nalaziti u predjelima, namještaju, površinama za spremanje, kozmetičkim stolicama i naslonjačima za ruke, radnim pločama, prekidačima i čak telefonu te kukicama, kao i gumenim cijevima i drugim predjelima, koji su dio aparature npr. usisni elementi, drške, itd...
Budući da kozmetički saloni obično nisu veći od 4 x 4 metra dobro je, da cijeli prostor razmatramo kao potencijalno zaražen i potpuno ga dezinficiramo nakon svakog pacijenta.

Površine, koje nisu blizu stranke

Površine, koje nisu blizu stranke su sve one površine, koje nisu u njenoj neposrednoj blizini. Njih nije potrebno dezinficirati nakon svakog pacijenta. Obično je dovoljno temeljito čišćenje i dezinfekcija na kraju radnog dana.

Sistematični poduhvati dezinfekcije mogu biti potrebni i za površine, koje nisu blizu pacijenta:
• ako su vidljive krv, slina ili druge potencijalno zarazne izlučevine,
• ako postoji posebno visok rizik npr. kod pacijenata sa tuberkulozom,
• nakon opsežnog kozmetičkog tretmana.

Među površine, koje nisu blizu stranke, uvrštavamo podove u kozmetičkom salonu, čekaonici, toaletima, prihvatnom prostoru i sobi za osoblje. Za njihovo tretiranje postoje različite mogućnosti. Posebne poduhvate za dezinfekciju preporučuju samo, ako je vidljiva potencijalna zaraza na podu sa krvlju, slinom ili drugim potencijalno zaraznim izlučevinama. Kod dokazanog stupnja zaraze na podu preporučljivo je dnevno dezinficiranje podova, a obavezno barem jedan put tjedno. Uobičajeno, jednostavno čišćenje vrijedi za nezaražene površine izvan kozmetičkog salona.

Idealan raspored

Na raspored kozmetičkog salona utječe raspored površina na one, koje su u blizini stranke i na one, koje nisu u blizini, kao i različiti zahtjevi za postupanje sa njima. U blizini stranke je poželjno imate što manje predmeta.
U nekim modernim kozmetičkim salonima su iz prostora odstranili čak sve predmete i uređaje, ostavili su samo kozmetičke; sve ostalo dovezu tik pred početak tretmana, za svaku stranku posebno.
To osjetno smanjuje zahtjeve u svezi dezinfekcije površina. Sklanjanje svih predmeta iz prostora nije propisano, ali je svakako smisleno skloniti različite stalke i podmetače s instrumentima iz područja dva metara oko stola.
Također i kutije s rukavicama je dobro skloniti i spremiti u zatvoreni predjel. Zavjese, slike i biljke u ordinaciji izgledaju lijepo, ali nisu idealne iz higijenskih razloga.
U kozmetičkim salonima većim od 4 x 4 metara mora biti područje, koje je blizu stranke, jasno označeno jer je potrebno također temeljito dezinficirati. Jasne granice osiguravaju siguran higijenski postupak.
Nečistoća i mikroorganizmi se mogu nakupljati u prorezima i rupama. Prilikom kupnje nove opreme moramo se uvjeriti da su površine u skladu sa sredstvima za dezinfekciju, da ih možemo obrisati i da je posebno jednostavno dezinficirati dodirne točke kozmetičkih uređaja.

Dezinfekcija manjih površina

Da bi osigurali brzu i glatku dezinfekciju prilikom posjeta stranki moramo upotrijebiti brzo učinkovita dezinfekcijska sredstva za manje površine. Rješenje se zato temelji na alkoholu. Prilikom izbora dezinficijensa za površine moramo poštivati još i druge kriterije.

• Sam alkohol nije dovoljan za dezinfekciju površina. Pri koncentraciji višoj od 70 % alkoholi se rijetko razlikuju u svojoj učinkovitosti, a predstavljaju opterećenje za dišne puteve i sluznicu. Alkoholi imaju i vrlo ograničen učinak na organsku infekciju. Zato se moramo uvjeriti da su uključeni i ostali učinkoviti sastojci kao npr. kvaternarni amonijevi spojevi. Potrebno je kratko kontaktno vrijeme, koje je često povezano sa visokim udjelom alkohola. Idealni dezinficijens za najvažnije mikrobe ima 55% sadržaj alkohola i kontaktno vrijeme 30 sekundi. To udružuje brz učinak, optimalnu usklađenost s materijalima i čim manje iritacije dišnih puteva te sluznice.

• Dezinficijens za površine mora djelovati baktericidno i fungicidno. Bilo bi dobro da proizvod ne sadrži aldehide ili fenole. Obe tvari su naime štetne za čovjeka, aldehidi su čak i kancerogeni. Površine možemo dezinficirati na različite načine: sa maramicama za jednokratnu upotrebu, sa unaprijed pripremljenim vlažnim maramicama ili sa raspršivačem - te potom brisanjem.

• Dezinfekcijska tekućina za radne površine
• Sredstvo za dezinfekciju kože - dezinficijens

Kako dezinficirati sa maramicama za jednokratnu upotrebu

Sa suhim maramicama za jednokratnu upotrebu upotrijebimo tekućinu za dezinfekciju. Samo sa premazom površine mikroorganizme prekrijemo sa dezinficijensom, koji ih deaktivira ili uništi. S brisanjem površine to mehanički očistimo i ujedno odstranimo potencijalnu infekciju.
Još jedna prednost je, što brisanje površina znatno snizuje rizik za alergijske reakcije na udahnute dezinficijense. Potrebno je također paziti, koje maramice za jednokratnu upotrebu ćemo upotrijebiti. Neke površine reagiraju pri dodiru sa dezinficijensima i mogu s vremenom prouzročiti oštećenje boje površine. Idealno rješenje je upotreba suhih maramica i dezinficijensa od istog proizvođača jer samo oni mogu osigurati skladnost.

• Maramice za čišćenje plastike i metala

Alkoholne maramice su idealne za dezinfekciju površina.

Dezinfiziranje sa raspršivačem – blagoslov, a ujedno prokletstvo

Nekad je bilo dezinficiranje sa raspršivačem vrlo rašireno, danas više nije tako. Dokazano je, da samo sa raspršivačem ne prekrijemo cijele površine i za sobom ostavljamo nedezinficirana područja. Nužno je još i dodatno brisanje jer dezinficijens djeluje samo na mjestima, koja uistinu prekriva. Uostalom, aerosoli malih alkoholnih dijelova, koji se oblikuju prilikom raspršivanja su posebno problematični jer uzrokuju iritaciju dišnih puteva, sluznice i očiju. Glavobolja, iritacija očiju i migrene su samo neke od mogućih posljedica. Zbog osobne sigurnosti, poželjno je izbjegavati dezinfekciju sa raspršivačem - ako je moguće. Preporučljivo je da dezinficijens raspršimo jedan put dnevno. Također, ako su sve radne površine ravne, glatke i moguće ih je jednostavno čistiti i dezinficirati uvijek će se pojaviti područja, gdje dezinfekcija sa maramicama nije moguća - na teško dostupnim mjestima te u raspuknućima ili utorima. Za takva mjesta je nužna upotreba dezinficijensa sa raspršivačem.

Čemu još moramo posvetiti pozornost?

Kako za dezinficiranje sa maramicama tako i za dezinficiranje sa raspršivačem važno je poštivati sljedeća pravila:
• Za osobnu zaštitu od mikroorganizama je, prilikom dezinficiranja, uvijek potrebno nositi rukavice. Kod dezinfekcije sa raspršivačem je poželjna i zaštitna maska jer aerosol može onečistiti zrak. Maska pomaže, da izbjegnemo iritaciju prilikom dezinfekcije sa maramicama.
• Za one sa osjetljivim očima je preporučljivo nositi zaštitine naočale jer alkoholni aerosoli uzrokuju iritaciju očiju.
• Prije prve upotrebe sredstva za dezinfekciju potrebno je na nevidljivoj površini testirati, kako se materijali ponašaju. Brzo djelujuća dezinfekcijska sredstva temelje se na alkoholu i zato ih nije preporučljivo upotrebljavati na materijalima, koji su osjetljivi na alkohol.
• Da ne bi propustili neku površinu poslužimo se stalnom rutinom procesa dezinficiranja. Jasno odredimo sa kojim površinama ćemo početi (npr. stol) i uspostavimo točan redoslijed, kojeg se držimo prilikom svake dezinfekcije.
• Za uspješno dezinficiranje uvijek je potrebno uključiti brisanje ako najprije upotrebljavamo raspršivač, potom je dezinficijens potrebno rasprostraniti i sa brisanjem.
• Veće infekcije odstranimo sa maramicama za jednokratnu upotrebu namočenim u dezinficijens, a kasnije temeljito dezinficiramo cijelu površinu. To učinimo, prije svega, zbog osobne sigurnosti. Često se upotrijebi premalo preparata, kemikalija za dezinfekciju i površine nisu dovoljno prekrivene. To predstavlja ozbiljan rizik. Na kvadratni metar bi morali upotrijebiti oko 30ml dezinficijensa. Nakon što prekrijemo površinu sa dezinficijensom potrebno je poštivati zahtjevano kontaktno vrijeme, npr. površina mora ostati vlažna tako dugo, kako stoji na uputama za upotrebu. Drugačije nije moguće osigurati željenu učinkovitost. Ako je brisanje nužno, izvedemo ga kada prođe "kontaktno vrijeme". Brisanje nije obavezno jer mrtvi mikroorganizmi, koji ostanu na površini zapravo nisu stvar higijene. Brisanje je smisleno zbog estetskih razloga npr. na prozirnoj površini; molekule alkohola će s vremenom ispariti, a ostali sastojci, kad se osuše, mogu ostaviti za sobom tragove. Nakon dezinfekcije je potrebno otvoriti prozore - to ne utječe na higijenu prostora; mikroorganizmi, koji u prostor uđu kroz prozor su jednaki onima, koje kozmetičarka i stranka udišu kad izađu iz kozmetičkog salona.

Sigurno niste znali da vas virusi na radnoj površini, također, ugrožavaju